titleline
Vi ste trenutno ovde: Početna arrow Novi broj arrow Sve o... Bobičastom voću
Caffe&Bar naslovna
Knjiga Bantaski Rejon

Za prikaz banera potrebno je da imate instaliran minimum FlashPlayer 8.

Get Adobe Flash player

Sve o... Bobičastom voću
Strana 1 od 2

Nežni čuvari srca

 

Do kraja leta zaboravite lekare jer su sada vaši doktori siromašni seljaci ruku izgrebanih trnjem, Cigani sa kofama i bogate šumadijske gazde. Svi oni dolaze na pijacu ruku i korpi punih lekova: jagoda, divljh jagoda, malina, borovnica, kupina, brusnica, ribizli... Na balkonima dobrih domaćica već se u lozi dave jagode, prvi sloj likera od svega bobičastog (nemački rum topf), posute sa malo šećera, a preko njih će se, redom, nabacivati kako koja bobica stiže. To će biti vaša apoteka narednih meseci

Bobičasto voće

U zrnastim plodovima, u njihovim jarkocrvenim bobicama, sadržan je ceo Eskulapov sistem svega što pomaže čovekovom organizmu. Nema boljeg primera pod kapom nebeskom da je nešto što je tako slatko, ukusno i mirišljavo, istovremeno toliko lekovito. Da nije tako, ne bi devojčice bile krštene imenima kao Malina, Višnja, Jagoda.

 

Svako ko je nekad bio dete u sećanju nosi neki mamin kolač od slatkog voća, uz pudinge, šlag, šaum, sir, biskvit, sladoled, parfe, frape, liker, beze tortu, neko uz sosove za meso, divljač, neko se seća bole koja tako lako omamljuje.

 

Američki Indijanci, drevni Rimljani i drugi stari narodi znali su i više od nas o lekovitosti ovog voća. Danas u svetskim laboratorijama ustanovljavaju da bobičasto voće podmlađuje organizam, da ga štiti od raka, pre svega dojke i debelog creva, od Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, da pročišćava krvne sudove, štiti srce, aktivira mozak i sećanje, pomaže varenje, skida šećer, ublažava reumatske bolove, prolepšava kožu, da je antioksidant i antiseptik istovremeno.

 

Oni koji vole bobičasto voće mogu da se nadaju da će poboljšati funkcije mozga. Stariji ljudi u domovima koji su dve nedelje svakodnevno pili po dve čaše obične borovnice iz prodavnica mogli su bolje da reše kognitivne zadatke nego pre početka terapije.

 

Bobičasto voće 2

Borovnica

Možemo je nazvati mozgovnicom. Naučnici tvrde da je delotvorna protiv Alchajmera i Parkinsona. Sadrži supstancu polifenolen, koje ima i u grožđu i u crnom vinu, a pripada grupi antioksidanata. Ona smanjuje štetne procese u ćelijama, a izgleda da štiti i sinapse, prostor između nervnih ćelija koji se ne može popraviti, a ima važnu ulogu u našim životima – da sačuva sećanja.

 

Borovnica je jedno od najjačih prirodnih sredstava za zaštitu od raka i bolesti srca. Jedna šolja ovog voća sadrži dovoljno antioksidanata da zadovolji dnevnu potrebu organizma.

 

Ostala je legenda da su piloti u Drugom svetskom ratu jeli mnogo borovnica kako bi bolje videli tokom noćnih operacija. Tamno bobičasto voće poput borovnice i kupine bogato je antocijanom, koji sprečava i usporava razvoj bolesti očiju kao što su makularna degeneracija (degeneracija žute mrlje u središtu mrežnjače) i katarakta. To voće jača kapilare koji snabdevaju oči krvlju i nutrijentima.

 


 

Sok i suvi plodovi brusnice preporučuju se ljudima izloženim dugotrajnom stresu, kao i onima s kardiovaskularnim problemima. Kao i od borovnice i kupine, i od brusnice se pravi lekovito vino

 


 

 

Brusnica

Bogata je bioflavonoidima i hipuričnom kiselinom, koja ima izraženo dejstvo protiv gljivičnih oboljenja. Osim antibakterijskih, ima i antigljivična svojstva, a pomaže kod umornih očiju. U kulinarstvu je popularna kao dodatak pečenju, za mešane salate, prilog jelima, pripremu odličnih pita i lekovitih čajeva. Od nje se prave sok i vino u lekovite svrhe.

 

Lekoviti spektar joj je širok: prirodni je antibiotik koji snižava nivo šećera u krvi, sprečava srčana oboljenja, normalizuje rad jetre i bubrega, smanjuje rizik od raka dojke i debelog creva, poboljšava apetit, a čaj od lista i ploda dekuje antibakterijski. Jača imunitet, odlična je preventiva od dijabetesa, arterioskleroze, reumatskih bolesti i ranog starenja kože. Uklanja bakteriju urinarnog trakta ešerihiju koli, kandidu i helikobakter pilori. I još je veoma ukusna.

 

Poreklom je iz Severne Amerike (u davnim vremenima koristili su je Indijanci protiv mnogih bolesti), a sada se u Srbiji njome zasađuju veće površine jer je zarada na njoj velika (1 kg oko 800 dinara). Sok i sušeni plodovi brusnice preporučuju se ljudima koji su izloženi dugotrajnom stresu, kao i onima s kardiovaskularnim problemima. Kao i od borovnice i kupine, i od brusnice se pravi lekovito vino. Arheolozi su ustanovili da je brusnica postojala još u gvozdeno doba. Mali crveni plod sprečava nastajanje čira na želucu i u stomaku, poremećaje jetre, smanjuje povišenu temperaturu, deluje protiv stresa, bolesti kože, polnih organa i organa za varenje.

 

Prethodna strana - Sledeća strana ►
Strana 1 od 2